RASIM KANTAREVIĆ: OSVRT NA IZVJEŠTAJ O RADU KANTONALNE UPRAVNE INSPEKCIJE!
Izvještaj o radu Kantonalne upravne inspekcije razmatran je na posljednjoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona, te je isti, većinom glasova i usvojen (SDA, A-SDA i DNZ BIH). Iz tih razloga, više je nego potreban osvrt na takav pristup skupštinskih zastupnika (očite većine), a ponajviše radi činjenice da nije bilo nikakvog razloga da bi predmetni Izvještaj mogao biti usvojen.
Naime, čini mi se kao da je postala ustaljena praksa da, ako u određenim slučajevima ne želite postupati u skladu sa Zakonom onda je dovoljno da mjesta izvršioca ostavite nepopunjena i to dovoljno opravdanje da možete raditi što hoćete i bez ikakvih posljedica.
Moja konstatacija upravo je vezana za predmetni Izvještaj u kojem stoji da: „Poslove upravne inspekcije obavljaju tri upravna inspektora …“, kako je predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva pravde i uprave USK, a mi imamo samo jednog, koji nas ubjeđuje da je postupao u skladu sa Zakonom i svojim nadležnostima.
Kantonalni upravni inspektor u vezi vršenja inspekcijskog nadzora ima brojna ovlaštenja, a jedno od njih je i da izdaje prekršajne naloge u slučajevima kada se ne izvrše ili ne ispoštuju Rješenja istog.
Da li je Inspektor zaista postupao u skladu sa svojim nadležnostima, u izvještajnom periodu, možete i sami procjeniti, pogotovo kad uzmemo u obzir da je od ukupno 100 podnešenih predstavki, inspektor izdao 427 akta. Ničim nije obrazloženo, kakve su to predstavke, kakva akta su izdana i kakve rezultate po tome imamo.
Najbolji primjer nepotpunog Izvještaja ove institucije i čovjeka koji SAM obavlja funkciju Inspektora za područje svih općina Unsko-sanskog kantona je primjer Općine Velika Kladuša, koja je sama „zaslužna“ za 15 prijava, te time preuzela ubjedljivo vodstvo naspram drugih općina po broju neriješenih upravnih predmeta.
Prema prikupljenim informacijama, kada je u pitanju Organ uprave Velika Kladuša, broj zahtjeva prema kantonalnoj upravnoj inspekciji bio je daleko veći od pomenutih u izvještaju. Prema istim informacijama navodi se, da se za izlazak upravnog inspektora čeka i po godinu dana po određenim zahtjevima, ili da isti 3 puta izlazi po istom pitanju i ne donosi Rješenje. Svijetli primjer efikasnosti rada kantonalnog upravnog inspektora ogleda se i kroz postupak, kojeg je pokrenuo komunalno-vodni inspektor u Općini Velika Kladuša, a protiv službenika i načelnika Općine, po kojem se očitovalo Tužilaštvo, završilo postupak, da bi tek nakon toga, kantonalni upravni inspektor poslao Rješenje s kojim nalaže kako i šta treba uraditi po istom predmetu.
Drugi razlog ovog osvrta tiče se, također Općine Velika Kladuša. Kako izvještaj kantonalne inspekcije tretira period 2015. godine, važno je napomenuti da Općinsko vijeće Velika Kladuša nije usvojilo Izvještaj o radu Općinskog načelnika i jedinstvenog Općinskog organa uprave za period 2014. godine, upravo radi toga, što se upravni predmeti ne rješavaju po nekoliko godina. Građani na bilo kakav odgovor administracije o stanju predmeta čekaju po nekoliko godina.
S tim u vezi, privrednici, ali i sami građani podnosili su Kantonalnoj inspekciji prijave za ćutanje administracije, a to nije vidljivo iz predmetnog izvještaja.
Očekivao sam da će ovaj Izvještaj sadržavati ukupan broj podnešenih predstavki, sadržaj tih predstavki, rješenja koja je inspektor uradio postupajući po tim predstavkama i rok u kojem su ista izvršena. Ništa od pobrojanog nije evidentirano. Ne zna se stvarni broj, tko je iste podnio, koji upravni predmeti i iz kojih oblasti se ne rješavaju. A sve je to nadležnost i DUŽNOST ove Institucije.
Kantonalna inspekcija ima zakonom utvrđena ovlaštenja da, bez obzira koliko prijava došlo, sama izvrši kontrolu provođenja i okončanja predmeta u općinskim organima uprave. Sve i da je tačno da je samo za Veliku Kladušu bilo 15 prijava, što je najviše od svih općina kantona, Inspektor je bio u obvezi podnijeti izvršna rješenja iz svoje nadležnosti, s ciljem rješavanja upravnih predmeta koji stoje po nekoliko godina, a isti to NIJE učinio.
Slijedom svega navedenog postavljaju se logična pitanja, poput:
1. Zašto nije postupao u skladu sa svojim nadležnostima, posebno u slučaju Općine Velika Kladuša?
2. Zašto nije pokrenuo postupke pred Sudom za neizvršavanje izvršnih rješenja, koje je sam sačinio naspram načelnika i šefova Službi organa uprave?
3. Da li kao obrađivač smatra da je ovaj Izvještaj urađen u skladu sa pravilima i postupcima izrade zakonskih i podzakonskih akata u F BIH?
4. Da li je zloupotrebljen Zakon o upravnom postupku, pogotovo u slučaju Općine Velika Kladuša?
Kantonalni upravni inspektor, koji obavlja posao za tri sistematizovana radna mjesta ne može tvrditi da je bio efikasan, jer njegovu efikasnost bi trebali osjetiti svi građani Unsko-sanskog kantona, a pogotovo građani Općine Velika Kladuša, koji i danas, čekaju odgovor na stanje svojih predmeta podnešenih prije tri ili više godina i ne znaju kad će iste dobiti.
ZASTUPNIK U SKUPŠTINI USK
Rasim Kantarević