Kako se Fikret Abdić našao u društvu Arkana!
Još od samog početka sukoba u BiH, prije zvaničnog početka rata, Fikret Abdić je obilazio sva sukobljena područaja.
Od početka sukoba zalaže se za mir, i smatra da se svaki nesporazum može i mora riješiti pregovorima.
Dok s druge strane Alija Izetbegović u Islamskoj deklaraciji zapisao da nema države bez krvi.
Fikret Abdić je u tom trenutku bio jedina osoba koja je mogla pregovarati i sa Srbima i Hrvatima, ne samo zbog njegovog privrednog uspjeha do kojeg se ne dolazi iskazivanjem mržnje prema drugim vjerama i nacijama, već i zbog činjenice da je dobio daleko najviše glasova od sva tri entiteta.
O pregovaračkim sposobnostima najbolje svjedoče dva događaja.
Na molbu predsjednika Franje Tuđmana, Fikret Abdić pregovara sa generalom Uzelcem puštanje Muhameda Zulića, Alije Mikića i Hasana Ćelimovića iz zatvora u Kninu. Također na molbu predsjednika Tuđmana pregovora sa generalom Martćem i Zadranima privremeno omogućava pitku vodu.
Nakon brojnih obilazaka terena Fikret Abdić predlaže predsjedništvu da pošalju pismo Predsjedniku SDA-a, jer su jedino oni u tom trenutku mogli spriječiti rat! Članovi predsjedništva odbijaju kolektivno poslati pismu Predsjedniku Bushu jer smatraju da nije bilo potrebe, pa tako Abdić sam piše pismo i šalje predsjedniku Bushu.
(pismo predsjedniku Bushu ćemo obratiti u zasebnom izlaganju koje ćemo također objaviti na ovoj stranici)
Negativna slika u medijima se počela stvarati još u aprili 1992. godine kada Abdić odlazi u Bosanski Brod u vrijeme sukoba jer je rafineriji prijetilo uništenje.
Nakon obilaska, posjeta je oštro osuđena u medijima koji su na leđima sukobljenih i stradalih gradili kampanju protiv Fikreta Abdića.
Iako postoji dopis (broj: 02-011-274/92) Generalnog sekretara Mile Akmadžića, koji je dostavljen svim članovima predsjedništva u kojem navodi da se radi o upoznavanjem sa situacijom.
Naravno, ova činjenica kao i brojene druge nisu spriječile medije da i 30 godina kasnije koriste obilazak zaraćenih područja kao veleizdaju vlastitog naroda od strane Fikreta Abdića.
Pa ćete tako teško pronaći i jednu televizijsku reportažu o Fikretu Abdiću koja ne uključuje snimak njegova obilaska ratišta u Bijeljeni ili pokoju sliku susreta sa Karadžićem ili Arkanom- naravno, sve je izvučeno iz konteksta i većina gledatelja ne zna koja je pozadinska priča tih susreta.
Najviše se ističu scene obilaska ratišta i susret sa Željkom Ražnaotovićem- Arkanom.
Pa nas je to ponukalo da dublje zavirimo u zapise sa sjednica Predsjedništva i izjave svjedoka koji su se u to vrijeme našli u Bijeljeni.
Sve započinje 2. aprila 1992. godine kada dolazi izjava iz SDA da prijeti pokolj muslimana u Bijeljeni. Na ovu dojavu Fikret Abdić predlaže da se formira talačka komisija koja će otići u Bijeljenu.
Odlučuje se da na put odlaze Ministar odbrane Jerko Doko i Ministar unutarnjih poslova Alija Delimustafić i Fikret Abdić.
Po dolasku u Bijeljinu zaustavlja ih vojska i prijete im da će ih upucati ne legnu li. Fikret Abdić odbija leći jer tvrdi da on kao član predsjedništva neće leći i govori im da mogu pucati ako hoće.
O ovome svjedoči i Žerljko Ražnatović Arkan u jednom od intervjua.
Arkan članovima predsjedništva poručuje da se vrate sutra jer komanda nije uspostavljena.
Biljana Plavšić u svojoj knjizi „Svedočim“ prepričava ovaj događaj, a isto je rekla u jednom intervju.
Drugi dan Fikret Abdić i Biljana odmah kreću za Bijeljenu. Bitno je navesti da je i ministar Boras trebao ići, ali je odbio.
U Bijeljini se sastaju sa Arkanom u vijećnici. Budući da je Fikret Abdić bio jedni musliman u toj prostoriji, ostaje pod uvjetom da obiđe bolnice, ulice oko centra grada i porodice poginulih te da se na kraju građanima obrati putem radija.
Kasnije je snimak obilaska poginulih korišten u propagandi protiv Fikreta Abdića.
U videu možete pogledati kako je izgledao sastanak u vijećnici.
https://www.youtube.com/watch?v=2fyn0L_5zsM
U izvještaju nakon dolaska iz Bjeline, Fikret Abdić zaključuje da je sukob nastao između pristaša SDA i SDSa te preporučuje da dvije stranke međusobno riješe nesporazum dok cijela situacija ne eskalira. Nakon svega, predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, umjesto primirja traži da se napiše da je pobijeno tri hiljade muslimana, što kasnije načelnik Bijeljine izjavljuje kao izjavu koja je kasnije ispraznila Zvornik od Muslimana.
I tako je danas jedan junački čin odlaska na pregovore i obilaskom porodica stradalih unatoč svim upozorenjima da nije sigurno, iskorišten kao propagandni materijal koji će kasnije poguban, ne samo za familiju Abdić, već i za desetke hiljada familija diljem Cazinske krajnike čije su sudbine krojile naručene reportaže, članci i izjave izvučene iz konteksta.
21.02.2021.
Arijan Jelenović