Građevinske dozvole, urbanističke suglasnosti i prostorni plan u Velikoj Kladuši

Dali su Laburisti usitinu krivi za sve?

Jedan od problema u općini Velika Kladuša jeste nepostojanje komisije koja se bavi pitanjima građenja, što može dovesti do zablude da je problem isključivo odgovornost Laburističke stranke. Da bismo bolje razumjeli situaciju, važno je razmotriti Prostorni plan, koji smo predložili Općinskom vijeću, no Vijeće se nikada nije izjasnilo o njemu.

Prostorni plan regulira površine i njihove namjene. U Velikoj Kladuši, priča se svodi na kompleks Saniteksa. Prostorni plan mora biti temelj planiranja jer se na njega naslanjaju i drugi planovi razvoja društva. Bez jasnih ciljeva razvoja, ne možemo napredovati.

Na primjer, prostorni planovi moraju uzeti u obzir dugoročne projekte, poput planova elektroprivrede, pošte, vodoprivrede i zaštićenih zona. Ako se, primjerice, planira trafostanica na zemljištu predviđenom za izgradnju prometnice, dolazi do sukoba interesa. Sve ove struke moraju surađivati kako bi se izbjegli problemi.

Također, ključni su infrastrukturni objekti – vodovod, kanalizacija, električna energija – koje prostorni plan mora predvidjeti. Na primjeru tvornice VEGEDORA u centru grada, vidimo posljedice nepravilnog planiranja jer je infrastruktura pod prevelikim opterećenjem. Radi se o gradskoj ulici kojom prometuju nedopušteno veliki kamioni, čime se smanjuje sigurnost u naseljenom mjestu.

Problem je što ljudi rade nelegalno, bez dozvola, što dugoročno devastira prostor i smanjuje kvalitetu života. Ovo nije samo problem privatnih objekata, nego i velikih industrijskih zgrada koje nisu izgrađene u skladu sa zakonom.

Da bismo riješili ovaj problem, potrebno je usvojiti prostornoplansku dokumentaciju i postići dogovor o osnovnim ciljevima razvoja. Prostorni plan je javni interes, i o njemu se mora raspravljati transparentno.

Kada govorimo o građevinskim dozvolama, važno je razumjeti da svaki objekt mora imati urbanističku suglasnost i građevinsku dozvolu. Urbanistička suglasnost definira kako će se objekt priključiti na infrastrukturu. Bez tih dozvola, gradnja je nelegalna i podložna kaznama ili rušenju.

Mnogi danas grade nelegalno, neovisno o postojanju komisije, a to postaje problem kada trebaju legalizirati nekretnine ili ih prodati. Općina nije kriva jer su ljudi sami odlučili graditi bez potrebnih dozvola.

Rješenje leži u prostornom planu, koji bi definirao pravila za izgradnju i omogućio održivi razvoj općine. Na primjeru zemljišta As Agro-Feniksa vidimo kako se regulacijski planovi mogu koristiti za razvoj poslovnih objekata, ali to zahtijeva jasnu viziju i dugoročno planiranje.

Strategija razvoja Unsko-Sanskog kantona, nažalost, nije uzela u obzir poljoprivredne resurse koje Velika Kladuša posjeduje, što pokazuje nekompetentnost onih koji planiraju strateški razvoj.

Nelegalna gradnja od strane fizičkih osoba

Jedan od problema u općini Velika Kladuša jest nelegalna gradnja koju prakticiraju fizičke osobe. Ova se praksa pojavila neposredno nakon rata i postala uobičajena jer su građani nastojali izbjeći složene administrativne procese, troškove i dugo čekanje na potrebne dozvole. Mnogi započnu gradnju bez prethodnog pribavljanja urbanističke suglasnosti i građevinske dozvole, što rezultira objektima koji nisu u skladu sa zakonom.

Tipičan scenarij izgleda ovako: osoba počne graditi kuću, a zemljište nije prethodno prenamijenjeno iz poljoprivrednog u građevinsko, niti postoji projektna dokumentacija. Kuća se izgradi, vlasnici se usele, dobiju privremene priključke za struju i vodu, a tek kada im zatreba legalizacija objekta – bilo zbog prodaje nekretnine ili prijenosa vlasništva na nasljednike – suočavaju se s problemima. U tom trenutku, nelegalna gradnja postaje prepreka, a općina se često neopravdano krivi za nastalu situaciju.

Fizičke osobe moraju biti svjesne da nelegalna gradnja nije dugoročno održivo rješenje. Legalizacija takvih objekata je komplicirana, a često i skupa. Također, objekti izgrađeni bez dozvola nisu uvijek sigurni jer nisu prošli potrebne kontrole i revizije, što povećava rizik od nesreća i šteti lokalnoj zajednici.

Da bi se izbjegli ovakvi problemi, građani bi trebali postupati u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom, izvršiti prenamjenu zemljišta i pribaviti sve potrebne dozvole prije početka gradnje. Samo tako će osigurati legalnost i sigurnost svojih objekata te doprinijeti uređenju prostora u skladu sa zakonom.

Nelegalna gradnja od strane pravnih osoba i razlika u odnosu na fizičke osobe

Nelegalna gradnja nije samo problem fizičkih osoba, već predstavlja još veći izazov kada je riječ o pravnim osobama, odnosno poduzećima. Dok fizičke osobe često grade kuće i manje objekte za vlastite potrebe, pravne osobe ulažu u veće komercijalne ili industrijske projekte s ciljem ostvarivanja profita. Međutim, nelegalna gradnja ne predstavlja samo administrativni problem, već direktno ugrožava sigurnost zaposlenih i okolinu.

Primjer takve situacije dogodio se kada je jedan mladić stradao u velikom požaru jer nije postojao projekt rušenja i demontaže objekta u kojem je radio. Nesreća se dogodila zbog i nesigurnih radnih uvjeta. Ovaj tragičan slučaj samo je jedan od mnogih koji pokazuje ozbiljne posljedice nelegalne gradnje u poslovnim zonama.

Osim ugrožavanja sigurnosti, nelegalna gradnja često dovodi i do ozbiljnih ekoloških problema, poput zagađivanja otpadnim vodama. Mnoge od tih firmi, koje ilegalno posluju u neuređenim prostorima, nemaju odgovarajuće sustave za odlaganje otpadnih voda. Otpadne vode često se ispuštaju direktno u okoliš, bez prethodne obrade, što uzrokuje kontaminaciju tla, vodotokova i podzemnih voda. Ova praksa ne samo da je štetna za okoliš, nego je i u suprotnosti s ekološkim standardima Europske unije, prema kojima Velika Kladuša mora težiti ako želi postati dio EU.

Zbog ove neusklađenosti s EU standardima, općina Velika Kladuša s trenutnom nelegalnom gradnjom ne može zadovoljiti pretpristupne norme. U budućnosti će biti potrebne velike investicije kako bi se nelegalni objekti vratili u okvire regulativa EU. Ove investicije uključuju uspostavu adekvatnih sustava za obradu otpadnih voda, što će predstavljati značajan teret za općinski proračun i građane, a sve zbog trenutne neodgovorne prakse nelegalne gradnje.

Jedna od ključnih činjenica jest da su mnoge novonastale firme izgradile svoje objekte nelegalno na zemljištima koja su pripadala firmama Agrokomerc i Saniteks, ili su započele nove djelatnosti u već postojećim objektima. Iako su Agrokomerc i Saniteks imale pravo korištenja tih zemljišta, Općina je, odlukom vijeća, dopustila ovim firmama korištenje tih prostora u svrhu zapošljavanja, kako bi se ostvarile strategije razvoja koje su u prošlosti zapošljavale desetke tisuća stanovnika općine Velika Kladuša. Nažalost, novonastale firme danas ne zapošljavaju ni neznatan broj kapaciteta koji bi ovi prostori trebali osigurati da su ostali u posjedu originalnih firmi.

https://www.youtube.com/watch?v=aU_Dt9snuHU

Ovaj trend ne samo da zakida lokalnu zajednicu u smislu zapošljavanja, već i za značajan iznos komunalnih naknada. Samo za poslovne zone Agrokomerca, komunalna naknada iznosi 24 milijuna maraka godišnje, a novonastale firme, koje posluju nelegalno, ne doprinose tim sredstvima. Osim gubitka na komunalnim naknadama, Općina gubi i na prihodima od PDV-a, koji bi se ostvarili potpunim iskorištavanjem ovih prostora. Također, Općina ne ostvaruje druge benefite koji proizlaze iz zapošljavanja, kao što su doprinosi za socijalno i zdravstveno osiguranje te povećana potrošnja u lokalnoj ekonomiji, što bi značajno doprinijelo ukupnom razvoju zajednice.

Pravne osobe koje grade nelegalno suočavaju se s mnogo ozbiljnijim posljedicama od fizičkih osoba, jer su ulozi veći. Njihova gradnja uključuje veće projekte, poput poslovnih hala i stambenih zgrada, koji zahtijevaju složenu infrastrukturu i tehničke preduvjete. Ako ti prostori nisu legalizirani, firme ne mogu zakonski koristiti te prostore za poslovne svrhe, što direktno utječe na njihovu mogućnost legalnog poslovanja. Međutim, ove firme aktivno lobiraju protiv donošenja prostornih planova, jer bi usvajanje takvog plana otežalo legalizaciju njihovih ilegalnih prostora.

Stranke koje blokiraju usvajanje prostornog plana, koji bi zadovoljio razvojne potrebe Velike Kladuše, to rade jer su interesno vezane za privatne interese firmi koje profitiraju od postojećeg bezakonja. Ove firme, zajedno sa svojim političkim saveznicima, opstruiraju rad Laburističke stranke i njezinih vijećnika, jer se njihovi interesi kose s interesima lokalne zajednice i dugoročnog razvoja općine. Laburistička stranka se zalaže za transparentan prostorni plan koji bi stvorio pretpostavke za rješavanje problema nelegalne gradnje, zaštitio okoliš te omogućio održivi razvoj. Međutim, upravo zbog toga nailazi na otpor onih koji žele nastaviti profitirati od trenutnog bezakonja.

https://www.youtube.com/watch?v=BaEfLEl7kQU

Ovakva situacija koči dugoročni razvoj Velike Kladuše i šteti interesima građana, dok omogućava pojedincima i firmama da profitiraju od neuređenog pravnog stanja, na račun općinskih resursa i zajednice.

 

Zaključak

Glavni razlog zbog kojeg općina Velika Kladuša nema usvojen prostorni plan, koji je preduvjet za izdavanje urbanističkih suglasnosti i građevinskih dozvola, leži u činjenici da posljednjih osam godina Općinsko vijeće nije funkcioniralo kako treba. Vijeće je, u punom kapacitetu, zasjedalo samo jednu godinu, što je ozbiljno ometalo donošenje ključnih odluka za razvoj općine. Razvoja općine nema bez prostornog plana, koji je preduvjet za donošenje strategije razvoja koja uključuje otvaranje radnih mjesta i proširenje postojećih kapaciteta.

U narednom mandatu, ključno je da Laburistička stranka BiH osigura većinu u Općinskom vijeću kako bi se napokon usvojio prostorni plan. To će omogućiti reguliranu izgradnju i izdavanje urbanističkih suglasnosti i ostale prostorno planske dokumentacija koja preciznije određuje uređenje prostora što je neizbježno ako ćemo se opredijeliti za daljnji razvoj općine i poboljšanje kvalitete života svih njezinih stanovnika.

 

https://www.laburistibih.ba/wp-content/uploads/2022/02/Osnove-programa-rada.pdf

 

https://www.laburistibih.ba/informacija-o-radu-i-aktivnostima-opcinskog-nacelnika/