Edina Abdić Pleho: Kako razviti turizam u Velikoj Kladuši

Da bi turistički razvoj bio planski i u određenoj mjeri „kontroliran”, potrebno ga je vezati uz prostorno planiranje.

Odnos između prostornog planiranja i planiranja turizma vrlo je složen, ne samo zbog međusobno isprepletenih ekonomskih, pravnih, kulturnih, socijalnih, ekoloških, već i političkih odnosa.

Očuvanje i razvoj prirodnih i radom stečenih vrijednosti, kao i spriječavanje i uklanjanje uzroka zagđenja tla, vode i zraka, jedan je od osnovnih ciljeva prostornog planiranja.

Čuvanje prirodnih i istorijskih vrijednosti putem njihove revitalizacije, stavljanja u funkciju ukupnog razvoja, usklađivanje interesa njihove zaštite sa interesom razvoja, stupanj razvijenosti infrastrukture … sve su to preduvijeti za razvoj turizma.

Prostorni plan utvrđuje  smjer i način na koji će se naša životna sredina razvijati, kako ćemo zaštititi prirodna područja i kako ćemo se kretati te koristiti prostor oko nas.

Iz tog razloga Prostorni plan je temeljni dokument svake jedinice lokalne samouprave.

Na primjer, Rekonstrukcija, konzervacija i restauracija povijesnog kompleksa Stari grad, te izgradnja turističkog naselja Mejdan, započela je nakon usvajanja Prostonog plana Općine Velika Kladuša 1985. godine. Upravo zbog toga ovaj lokalitet s pravom nazivamo nukleus za razvoj turizma.

Zbog uzurpacije vlasništva, pokradene opreme i namještaja, te stupnja devastiranosti, ovo zdanje danas ne može poslužiti svrsi za pomenutu namjenu, odnosno ne možemo ga uzeti u obzir kao smještajni kapacitet.

Osmišljavanje i obogaćivanje ponude moguće je samo  u okruženju izgrađenih smještajnih kapaciteta.

No, Velika Kladuša itekako ima potencijal za razvoj nekoliko oblika turizma, koji predstavljaju kvalitetnu mogućnost oblikovanja Kladuše kao specifičnog , u početku turističkog mjesta, a kasnije i turističke destinacije.

  • Termalna izvorišta – za razvoj zdravstvenog turizma,
  • Poljoprivredna gazdinstva – za razvoj agroturizma
  • Manifestacije 4 kladuška doba – manifestacijski turizam
  • Šumska bogatstva i lovišta – za razvoj lovnog turizma

Lokalno stanovništvo važna interesna skupina u razvoju turističke destinacije jer na temelju njegovog prihvaćanja ili odbijanja turističkog razvoja i stvaranja turističkog proizvoda (osobito onog temeljenog na baštini) ovisi i i uspješnost.

Raspoloživi resursi su ti koji određuju koji oblik turizma ima predispoziciju za razvoj na našem području. Cijeneći da je Velika Kladuša poljoprivredni kraj, te da je politika budžetiranja usmjerena na proizvodno-prerađivačke resurse, razvoj ruralnog turizma logičan je strateški smjer, kojeg smo predvidjeli u Strategiji razvoja.

Zbog takvog predviđanja, u Budžetu Općine Velika Kladuša, Načelnik Fikret Abdić izdvojio je 300 000 KM kao poticajnu mjeru.

Ruralni turizam se razvija vrlo brzo. Poljoprivrednici i seosko stanovništvo koriste postojeće želje turista za povratkom prirodi uz doživljaj autentičnih poljoprivrednih procesa.

Stoga, postojeća poljoprivredna gazdinstva u Velikoj Kladuši već sad koriste mogućnost registracije smještaja u domaćinstvu, ostvarujući tako dodatni prihod.

Iz ovog primjera jasno je da su Prostorni plan i Strategija razvoja, naravno uz Budžet Općine međusobno povezana strateška dokumenta. Njihova izrada i implementacija, uz prisustvo struke, zahtjeva političku stabilnost i ozbiljnost.

U konkretnom primjeru, stvaranje Velike Kladuše kao turističke destinacije moguće je samo uz dobru povezanost i pratnerske odnose sa turističkim derstinacijama iz zemalja okruženja.

Veliki korak ka tome učinio je Načelnik Abdić ostvarivši partnerske odnose sa Budvom, Herceg-Novim, Dubrovnikom, Zagrebom, Rijekom, Lovranom i mnogim drugim.

Samo ozbiljna politička stranka može realizirati razvojne procese. Laburistička stranka BiH jedina je u Velikoj Kladuši koja može završiti započete razvojne procese i osigurati održivi ostanak i povratak naših građana.

Za vrijeme koje dolazi!

Više o svemu, pogledajte u videu:

https://www.youtube.com/watch?si=atyzKboarFhn5hh_&v=9AY2dFTdYK8&feature=youtu.be