Obraćanje Predsjedavajuće Općinskog vijeća na svečanoj sjednici povodom 23. februara Dana Općine Velika Kladuša !

Velika Kladuša po mnogočemu je unikatna, a ponajviše radi karaktera građana koji su živjeli i još uvijek žive na ovim prostorima i širom svijeta. Današnja svečanost dobar je povod da se prisjetimo vlastite prošlosti i svega onog što Kladušu izdvaja u odnosu na druge gradove.

Pred Drugi svjetski rat Velika Kladuša je brojala 30 000 stanovnika, od toga 80% Muslimana, 18% Srba i 2% Hrvata.

Kao najzapadniji dio Bosne i Hercegovine, Velika Kladuša uvelike je bila usmjerena prema gradovima Hrvatske i Slovenije, što zbog trgovačkih veza, a više radi odlaska stanovništva na rad u te zemlje, zbog toga su kulturni i politički utjecaji se osjećali iz susjednih hrvatskih područja i gradova više, nego iz Bosne I Hercegovine.

U tadašnje vrijeme, raspirivanje vjerske i nacionalne netrpeljivosti bili su poluge organa vlasti, političara i političkih stranaka koje su pokušavale zavladati ovim područjem, ali nisu u tome uspjeli do kraja.

U ovim krajevima ljudi su oduvijek bili dobri jedni prema drugima, bez obzira tko je i kojoj naciji pripadao. Upravo ova činjenica djelovat će najpozitivnije u periodu od 1941. do 1945. godine, odnosno tokom širenja narodnog ustanka i revolucije.

Preci rodoljubivih i gostoprimivih građana Velike Kladuše stoljećima su ratovali za slobodu, a nasljeđe da se borbom može ostvariti željena sloboda rezultiralo je i na današnji dan, tačno prije 73. godine, kada je Velika Kladuša po prvi put oslobođena, što ju je činilo prvim među oslobođenim gradovima Bosne i Hercegovine.

Doprinos Kladuščana, prije svega naših istaknutih boraca i narodnih heroja slila se u zjedničku oslobodilačku borbu koja je rezultirala konačnim oslobođenjem od okupatora, a kasnije ujedinjenjem i formiranjem zajedničke države.

Srž revolucionarnih htjenja i ostvarenja jugoslovenskih naroda u narodnooslobodilačkoj i socijalističko-samoupravljačkoj borbi je bio izgradnja i stvaranje novog društva, odnosno prelazak vlasti u ruke naroda.

U kreiranju i uspostavljanju tako orjentiranih društveno-političkih zajednica – općina, bezrezervno učešće uzimali su i državnici, političari, stručnjaci svih profesija i branši.

Uloga narodnih heroja i učesnika narodnooslobodilačkog pokreta nije završila slamanjem okupatora, već naprotiv, isti su preuzeli ulogu i odgovornost u kreiranju stabilnih društveno-političkih zajednica zalagajući se prvenstveno za pravičnost i ostvarenje osnovnih ljudskih prava.

Kladuško područje nije imalo industrije niti industrijskih radnika. Stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom i stočarstvom. Zanatstvo je bilo slabo razvijeno. Bilo je najviše sirotinje i zaostalosti.

Svjesni vlastitih slabosti i totalne nerazvijenosti našeg područja, februar mjesec ostaje zapamćen i po novim počecima, odnosno po početku razvoja Velike Kladuše.

Početne konture koncepta razvoja datiraju od 1965.godine, kada se uvidjelo da male zamljoradničke zadruge nisu nikakva garancija razvoja poljoprivrede i kada je došlo do integracije i okrupljavanja zemljoradničkih zadruga –taj potez bio je prvi u tadašnjoj Republici.

Temelj i novi početak obilježen je usvajanjem prvog programa integriranog razvoja poljoprivrede, na Općinskom saboru održanom 27.02.1967.godine.

I tada je bilo poteškoća, nerazumijevanja i nastojanja da se pitanje takvoj razvoja zanemari, a da se akcent stavi na trgovinu, ugostiteljstvo i otkup.

Zaključci Sabora i usvojeni Program postaju politika Općine i svih društveno političkih organizacija u Velikoj Kladuši- što je davalo garanciju za uspjeh u realizaciji zacrtanih ciljeva, odnosno to razdoblje u našoj povijesti zabilježeno je kao početak razvoja i nastanka Agrokomerca, što je značilo početak razvoja industrije u našem kraju.

Takav odnos naspram dobrobiti zajednice u cjelini nije rezultirao samo u povećanju proizvodnih pogona, već u povećanju broja zaposlenih, poboljšanju kvalifikacijske strukture radno sposobnog stanovništva, a time je stvoren osnov za razvoj i unapređenje školstva, zdravstva, komunalne djelatnosti, stambene izgradnje i drugih.

Izdvajanjem sredstava iz dohotka za ove namjene došlo je do oživljavanja i unapređenja kulturnog i sportskog života našeg grada.

Razvoj industrije, konstantna disperzija proizvodnih pogona Agrokomerca, Saniteksa i Grupexa učinila je snažan utjecaj na privrednu aktivnost Općine u cjelini. Izgrađeni kapaciteti uvjetovali su povećavanje stope zaposlenosti, brzi rast prihoda u budžetu Općine i fondova, koji su imali za cilj izgradnju i unapređenje infrastrukture.

Udruženim sredstvima općine i privrede financirali su se značajni infrastrukturni projekti od izgradnje komunalnih pogona, vodovdne mreže do modernizacije i asvaltiranja putnih pravaca.

Zajednički smjer u kojem se kretala privreda i politika Općine bila je moguća kroz aktivan angažman čelnih ljudi, kako u društveno-političkom, tako i u privrednom sektoru.

Mnogi Predsjednici Skupštine Općine, po završetku mandata, preuzimali su aktivnu ulogu u razvoju privrede i obrazovanja, poput: Heme Grahovića, Muhameda Talakića, Steve Komadine, Alage Miljkovića, Slobodana Miljkovića, Huseina Murtića,Žarka Petrovića, Asima Žalića, Envera Murgića i mnogih drugih.

Takav odnos doveo je do toga da Općina Velika Kladuša nije imala niti jednog nezaposlenog, te da je životni standard građana bio na zavidnom nivou.

Period posljednjih 20 godina ostavio je gorak trag u našoj istoriji. Zbog neopterećenosti sa nacionalnim, vjerskim ili političkim obilježjima, Kladuščani su platitli visoku cijenu.

Mukotrpan rad, bezrezervno zalaganje za jednak razvoj sela i grada, ogromna ulaganja koja su građani davali za unapređenje života u našem gradu, odnešen je sa vihorom privatizacije od koje su imali korist samo pojedinci.

Radnici Agrokomerca, Saniteksa i Grupexa ostali su zakinuti za svoju imovinu, te su postali građani trećeg reda.

Kako latinska izreka kaže da je istorija učiteljica života, a u kontekstu današnjeg vremena i godine koja je iza nas, nemožemo reći da smo nešto naučili iz vlastite prošlosti.

I danas vihor otuđenja nečije imovine traje, nestaju radna mjesta pred očima radno sposobnog stanovništva. A nama ostaje da gledamo nepregledne kolone na graničnom prijelazu petkom i nedjeljom.

Jednako kao davne 1967. godine suočeni smo sa ogromnom stopom nezaposlenosti, za poražavajućim socijalnim statusom naših građana, sa odlaskom radno sposobnog stanovništa na rad u druge zemlje, sa odlaskom mladih ljudi u potrazi za zaposlenjem, sa pokušajima rasprivanja mržnje i netrpeljivosti samo radi ostvarenja pojedinačnih interesa i stjecanja položaja.

Suočeni smo sa Velikom Kladušom, koja nema smjera.

U januaru mjesecu prošle godine Općinsko vijeće je usvojilo Strategiju razvoja Općine za period od 10 godina sa akcentom na razvoj ekononskog sektora i izgradnje proizvodnih pogona.

Do danas nemamo rezultata po usvojenoj Strategiji !

Kao i davne 1967.godine i tada se konstatiralo da se akcenat stavi na trgovinu i trgovačke centre, ugostiteljstvo i otkup.

Prisustvo vladavine ličnih ili interesa pojedinih grupacija nemože dovesti do općeg dobra. Vladavina ličnih interesa i borba za valastito , a nikako opće dobro zajednice vratilo nas je 50 godina unatarg.

Zato je važno prisjetiti se prošlosti kako bi učili i primjenili dobre prakse.

Kreirati smjer Velike Kladuše podrazumjeva preuzimanje aktivne i konstruktivne uloge političkog, privrednog i društvenog sektora.

Težnja zajedničkog djelovanja treba nam biti prioritet, jer jedino tako možemo izvršavati svoje obveze i dužnosti koje su nam povjerene, ali i naspram očuvanja ostavštine naših predaka, koji su se izborili da živimo u slobodi, u kvalitetnijem ambijentu u kojem se različitosti cijene i poštuju i u kojem se poštuju temeljna ljudska prava pogotovo pravo na rad i uživanje u plodovima vlastitog rada.

Kladuščani su uvijek težili slobodi. Nisu čekali da im netko drugi obezbjedi bolje sutra. Kladuščani su vrijedan narod i sami su sudjelovali u izgradnji moderne Velike Kladuše.

Na nama je da se opredjelimo za zajednički smjer i vratimo Velikoj Kladuši sjaj, koji desteljećima nedostaje.

Edina Abdić Pleho