Izmjene i dopune Zakona o Federalnom pravobraniteljstvu po žurnom postupku?!
Kad se bilo koji Zakon ili Odluka nađe na dnevnom redu sjednice Parlamenta po žurnom postupku logično je zapitati se: Čemu žurnost????
Čemu, kad i odredbe Poslovnika o radu domova određuju „ Zakoni se, u pravilu ne mogu donositi po žurnom postupku. Iznimno, po žurnom postupku može se donijeti samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovitom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju.“
Što u ovom slučaju znači „neodložna potreba“ i što znači „štetne posljedice po Federaciju“ kada se zna da ti isti Parlamenti nisu razmatrali izvješća o radu Federalnog pravobraniteljstva već nekoliko godina.
Što znači „žurnost“ kad od 2012.godine ova ista Institucija ukazuje na nedostatak kadrova, odnosno nepopunjenost mjesta Pravobranitelja i od samog osnivanja posebno naglašava nedovoljnu suradnju ili nikakvu suradnju s onima čije interese treba zastupati.
Odnos Vlade Federacije, njenih Ministarstava i ostalih Institucija u Federaciji BiH naspram Federalnog pravobraniteljstva najviše govori o razini njihove odgovornosti prema građanima u čije ime i za čije ime upravljaju ovim entitetom.
Javnosti je nepoznat podatak koliko se ukupno predmeta vodi protiv Federacije BiH, koliko je izvjesnih naplata štete nastale temeljem zakonskih rješenja koja su izravno utjecala na prava građana određenih kategorija, koliko je zahtjeva za povrat nezakonito oduzete imovine i prava i sl.
Ne ohrabruje činjenica da se odgovor na te probleme nastoji pružiti kroz „ishitrene“ izmjene i dopune Zakona, a da se pri tom ne uzmu u obzir radnje i odluke koje su dovele do tog stanja.
To što ćemo smanjiti kriterije za obavljanje funkcije Federalnog pravobranitelja, njegovog zamjenika i stručnih suradnika u pogledu potrebnih godina iskustva i rada u struci ne znači da ćemo smanjiti broj predmeta u kojima se Federacija BiH nalazi kao stranka u postupku. Taj čin neće smanjiti ni trend napuštanja ove Institucije jer ljudi nisu ničim motivirani da bi ostali braniti interese Federacije kad za isti posao ali s druge strane, braneći ili zastupajući one koji tuže, mogu puno više zaraditi.
Sigurno za Vlade Federacije nije problem ni u statusu Federalnog pravobranitelja koji se njihovom nepromišljenom Odlukom, a potom Zakonom o plaćama iz 2010. promijenio iz statusa jednakog javnim Tužiteljima u status izabranih dužnosnika.
Svih ovih godina nitko u Vladi Federacije, koju su činili najistaknutiji ili najsposobniji kadrovi političkih partija na vlasti, nije vodio računa o Federalnom pravobraniteljstvu, nije ništa činio po zaključcima koji su se ponavljali iz godine u godinu, nije mario za sve veći broj predmeta, nije mario za isplatu šteta.
Danas se stvari mijenjaju ali samo u onom dijelu u kojem žele sa sebe skinuti obvezu vođenja radnih sporova kojih je iz dana u dan sve više i koji iziskuju zapošljavanja u organima Federacije što bi ih dodatno opteretilo.
I, ne samo to! Radni sporovi su negativna stvar, nešto što se ne bi trebalo vidjeti u izvješćima organa Federacije, nešto od čega bježe oni koji su ih svojim dolaskom na vlast i načinom rada i planiranja prouzročili.
Na kraju možemo zaključiti da će uslijediti radost kod onih koji imaju ambicije postati Federalni pravobranitelji, a nemaju 10 godina iskustva od dana kad su položili pravosudni ispit, sad im je dovoljno 5 godina.
Radovat će se i oni koji nisu imali 6 godina radnog iskustva koliko je bilo potrebno za zamjenika Federalnog pravobranitelja. Po novom prijedlogu dovoljne su 3 godine.
Svakako, najveća radost će pripasti onima koji će aplicirati za stručnog savjetnika jer umjesto 5 godina iskustva bit će dovoljna samo 1 godina.
Iskazat će se to pozitivno i kroz podatke biroa za zapošljavanje na svim nivoima, a naročito na nivou Općina u Federaciji BiH.
S nostalgijom se prisjećamo vremena kad su investicije u proizvodnji bile pokretač procesa zapošljavanja. Naravno, tad nismo znali da ćemo živjeti u dijelu Države u kojem se investira u oduzimanje ili uskraćivanje prava radničke klase kako bi se pokrenuo proces zapošljavanja pravnika.
Što učiniti, do natjerati svakog da čisti u svom dvorištu i ne pretvarati Federalno pravobraniteljstvo u entitetsku deponiju predmeta iz radno-pravnih odnosa.
Velika Kladuša, 02.03.2017.
Predsjednica Laburističke stranka BiH
Elvira Abdić Jelenović