Izbjegla i raseljena lica iz Zapadne Bosne
Od početka rata pa do dana nastanka ovog teksta prošlo je 30 godina!
Odmak vremena ne može umanjiti činjenicu niti stvoriti opravdanje za šutnju bosansko-hercegovačke javnosti na stradanja naroda Zapadne Bosne. Sasvim je svejedno tko se kojem Bogu moli i tko do kojih običaja drži ili ne drži kad je pravo na slobodu izbora pretvoreno u javno sramoćenje i javnu osudu, uglavnom od onih koji ne znaju i ne žele saznati.
Nemoguće je skriti, sad već povjesnu činjenicu da je narod Zapadne Bosne protjeran sa svog ognjišta i to u dva navrata – prvi 20.08.1994. i drugi 07.08.1995.godine.
Prema službenim informacijama Međunarodnih humanitarnih organizacija u prvom egzodusu izbjeglo je preko 70.000 ljudi. Jedan broj ljudi je smješten u peradarske farme – hale Agrokomerca u naselju Batnoga u R Hrvatskoj, drugi na cesti i objektima uz cestu u naselju Turanj-predgrađu Karlovca, treći kod rodbine i prijatelja na području koje je bilo pod kontrolom SAO Krajine.
U nehumanim uvjetima života dočekali su zimu ali ne i sustavno rješenje Međunarodne zajednice. Zatočeni između dvije vatre imali su samo jednu opciju – vratiti se svojoj kući!
U međuvremenu, pored programa privremenog prihvata u Skandinavske zemlje, Amerika je otvorila Program prihvata izbjeglica ali samo izbjeglica s prostora Zapadne Bosne. Bio je to početak masovnog raseljavanja našeg stanovništva.
Nakon drugog egzudusa, 07.08.1995.godine Amerika je otvorila Program spajanja obitelji.
Danas možemo konstatirati da upravo Zapadna Bosna ima najveću dijasporu, a da zvanični podaci u Bosni i Hercegovini uopće ne postoje.
Tokom poslijeratnih godina, kroz razne Fondove međunarodne zajednice iz kojih se financirala obnova oštećenih i srušenih objekata u ratu, te stvaranje pretpostavki za povratak izbjeglog stanovništva, u Zapadnu Bosnu nije uložen niti 1 dolar, 1 KM ili 1 EUR.
Povratnici iz kampa Kuplensko i Gašinci zatekli su kuće opljačkane i devastirane. Obnovili su ih vlastitim sredstvima, jedan broj to nije uspio ni danas.
Obzirom da je pri državnom Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica djelovala i djeluje Komisija u čijem sastavu su zastupljena 3 konstitutivna naroda i da su članovi Komisije birani većinom koju su činile stranke u vlasti, raspodjela tih sredstava išla je prema zastupljenosti njihovih stranaka u pojedinom području.
Isti stil rada zadržalo je federalno Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica čiji Ministar raspolaže milionskim iznosima i raspoređuje ih isključivo prema stranačkim prioritetima, u najvećem broju RASELJENIM LICIMA.
Analiza popisa raseljenih lica – onih koji su s druge općine, a borave izvan nje ali unutar BiH, govori o planskoj promjeni strukture stanovništva i stvaranju uvjeta za opstanak „rušitelja BiH“ na političkoj sceni.
Elvira Abdić Jelenović, 07.01.2022.