ELMA ĐOGIĆ: REFORMA PENZIONOG SISTEMA – ŠTA ČEKA NOVE PENZIONERE?
Na 13. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH jedna od veoma bitnih tačaka dnevnog reda je bila Prijedlog Zakona o penzinsko-invalidskom osiguranju u Federaciji BiH, zbog kojeg se u posljednje vrijeme zabrinula bosanskohercegovačka javnost.
Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju u FBiH predstavlja jedno od krucijalnih rješenja iz Akcionog plana Reformske agende, koji se oslanja na „europsku praksu“, te se zbog toga njegovom usvajanju pristupilo ubrzanim tempom, što nije praksa sa drugim zakonima.
Ono što bi bilo nužno osigurati prilikom provođenja ovog Zakona, (da bi bio sprovodljiv), jeste poduzimanje mjera u pravcu stabilizacije financijskog stanja Federalnog fonda za penzijskoinvalidsko osiguranje i osiguranja redovnosti isplata penzija, s obzirom na nepovoljne pokazatelje i prognoze socijalne održivosti penzijskog sistema u Federaciji BiH, te nepohvaljene demografske pokazatelje.
Svoja mišljenja na Prijedlog zakona o PIO poslalo je samo 5 od 10 kantona u Federaciji, što nije ohrabrujuće za daljnju saradnju u provođenju odredbi ovog zakona. Javne rasprave su održane samo u velikim sredinama, zanemarujući manje lokalne zajednice, iako se ovaj zakon tiče svih penzionera sa područja Federacije BiH.
Aktualni obračun penzija je zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti, koji se koristi već 18 godina, dok se, po novom Zakonu, osigurava pravednije rješenje putem tzv. BODOVNE FORMULE , tako bar tvrde federalne vlasti.
Novi Zakon o penzijsko- invalidskom osiguranju u FbiH neće moći postići očekivane rezultate ukoliko se ne pristupi
UBRZANOM usvajanju cijelog seta srodnih zakona i propisa, koji se neposredno i posredno dotiču ove oblasti.
Ukoliko se desi da Budžet Federacije „ne stane“ iza penzijskog fonda, moglo bi doći do velikih problema u sistemu.
Činjenica jeste da je novim Prijedlogom Zakona osiguran pravedniji obračun penzija i da je on urađen na praksi europskih zemalja, ali DA LI OVAKAV SISTEM NAŠE DRŽAVE U STANJU KAKVOM JESTE MOŽE IĆI U KORAK S TIM?
Ono s čim se mi, kao društvo moramo pomiriti jeste da, u prosjeku od dva do tri mjeseca, se suočavamo sa oko 10.000 zahtjeva za priznavanje prava na odlazak u penziju, da se povećava trend iseljavanja RADNO SPOSOBNOG stanovništva, raste stopa nezaposlenosti i smanjuju se troškovi života.
Moramo biti svjesni da za oko 400.000 penzionera životni standard nikada nije bio gori, Federalni fond PIO donedavno je bio u jako lošoj situaciji (u dubiozi od 200 miliona KM), sa nesređenom uprvaljačkom strukturom i sa ogromnim potraživanjima, uglavnom od javnih preduzeća, koji se za isplatu penzija moraju zaduživati kod komercijalnih banaka.
Zakon „u neku ruku“ ide u KORIST NAMA BUDUĆIM PENZIONERIMA, ali šta je da onima koji su to odavno trebali biti, a NISU?
Ono što je možda najvažnije spomenuti, jeste da ovim Prijedlogom Zakona, nigdje se ne spominje, niti se nudi zakonsko rješenje za OSOBE KOJIMA NIJE UVEZAN RADNI STAŽ, a po sili zakona ispunili su sve uslove da odu u penziju.
Moramo biti svjesni da bez brzog oporavka ekonomije u našoj zemlji, koja bi se trebala zasnivati na zdravim osnovama, nema napretka ni u drugim sferama života.
Ako stanje u privredi ostane ovakvo, sa više od 541.817 nezaposlenih, te ukoliko se ne budu plaćali doprinosi prema fondu PIO/MIO, VRLO BRZO bi taj fond mogao doći u KRITIČNO STANJE.
Nemojmo dozvoliti sebi da, zbog raznih „vanjskih pritisaka“ u provođenju dijelova Reformske agende, dovedemo penzionere u nepovoljan položaj, jer se Zakon o PIO donosi jednom u 20 godina.
Ukoliko se u ovoj godini, ovim užurbanim tempom, sa mnogo UPITNIKA U ZRAKU, donese pogrešan i neodrživ zakon, ovom društvu bi mogla prijetiti opasnost od potpunog socijalnog sloma.
Zastupnica u Predstavničkom domu
Parlamenta Federacije BiH