34. godišnjica smrti Hamdije Pozderca
Danas se obilježava 34. godišnjica smrti Hakije Pozderca, jednog od najutjecajnijih političara Bosne i Hercegovine u vrijeme komunizma.
Hamdija Pozderac se, u svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Ono zbog čega je bio često kritikovan jeste bilo njegovo protivljenje boljem organizovanju Muslimana, ali je to, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organizovanju. Zahvaljujući njemu Muslimani su u tadašnjoj Bosni i Hercegovini priznati kao jedan od tri konstitutivna naroda.
Hamdija je govorio: “I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeđuju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasičnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate, i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu.”
Doprinio je snažnom ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine a pogotovo razvoju industrijsko prerađivačkih kapaciteta. Jedan od njih je i jugoslovensko privredno čudo Agrokomerc iz Velike Kladuše.
Hamdija Pozderac je bio bosanskohercegovački političar, predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik ustavne komisije SFRJ 1970.-tih i 80-tih godina. Još za vrijeme svog srednjoškolskog obrazovanja se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. i odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslovenske zastave sa lentom i Ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBIH-a. Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Bio je visokoobrazovan, a završio je Visoku partijsku školu u Moskvi, te Filozofski fakultet u Univerziteta u Beogradu 1959. godine. Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. godine je predavao opću sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doprinio je snažnom ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine a pogotovo razvoju industrijsko prerađivačkih kapaciteta. Jedan od njih je i jugoslovensko privredno čudo Agrokomerc iz Velike Kladuše. Umro je u aprilu 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu i to pod i danas još nerazriješenim okolnostima.